MUZIČARI I NOVA DIPLOMATSKA AGENDA
Državne institucije zadužene za osmišljavanje muzičkog segmenta nove kulturne politike računale su od samog početka na aktivnu ulogu solista i dirigenata u promovisanju jugoslovenske kulture u zapadnoevropskim zemljama. Diplomatska agenda obuhvatala je višestruke vidove muzičkog delovanja. Pored kontinuirane posvećenosti organizovanju gostovanja inostranih umetnika u Jugoslaviji, najvažnije su bile sledeće vrste aktivnosti: promovisanje reproduktivnih muzičkih snaga, plasiranje stvaralaštva jugoslovenskih kompozitora, slanje jugoslovenskih predstavnika na međunarodne festivale i muzička takmičenja i emitovanje jugoslovenske muzike na inostranim radio-stanicama.
Značajni napori ulagani su u mlade muzičare, s namerom da im se omogući podrška za učešće na međunarodnim muzičkim konkursima. Briga o podmlatku i promociji jugoslovenskog stvaralaštva bila je u saglasju s unutrašnjom politikom zemlje i aktivnostima profesionalnih muzičkih udruženja, čiji su predstavnici, zajedno s delegatima iz različitih kulturnih ustanova i organizacija, kao i republičkih saveta za prosvetu, nauku i kulturu, činili članove Komisije za kulturne veze sa inostranstvom.
Visok umetnički kvalitet bio je glavni preduslov za inostrano plasiranje umetnika, koje je trebalo što jače da utiče na njegov profesionalni razvoj i međunarodnu afirmaciju, pa tako i na promociju Jugoslavije. U tome su diplomatska predstavništva isprva imala veliku ulogu, ali su uspešni nastupi brzo doprineli umrežavanju muzičara s različitim inostranim institucijama i menadžerima.
Koncerti koje su jugoslovenski diplomatski predstavnici organizovali u Londonu, Bernu, Beču i Rimu (1949) povodom 29. novembra, Dana Republike, predstavljali su prve organizovane muzičke prodore na Zapad posle Rezolucije. Ovaj najveći praznik FNRJ bio je obeležen muzikom savremenih srpskih, hrvatskih i slovenačkih kompozitora, koju su izveli domaći muzičari, uz saradnju s pojedinim inostranim umetnicima i ansamblima. Ideja da se praznik obeleži muzikom, umesto politički prigodnim programom, zadržana je i kasnijih godina, kao promišljen potez koji je stvarao predstavu o naprednoj socijalističkoj zemlji u kojoj kultura nije sputana ideologijom.
Broj gostujućih umetnika brzo se uvećavao. Nastupi do 1952. godine obuhvatili su većinu zapadnoevropskih zemalja. Obnavljanju broja solista vremenom su doprinosili mlađi muzičari koji su s uspehom učestvovali na međunarodnim takmičenjima u Ženevi, Vervjeu, Parizu, Londonu, Verčeliju i drugim gradovima. I muzički stvaraoci, okupljeni u Savezu organizacija kompozitora Jugoslavije, imali su podršku za istupanje u inostranstvu. Pored mogućnosti da zajedno s reproduktivnim umetnicima prisustvuju različitim festivalima, i tako stiču uvid u savremene stvaralačke i izvođačke tokove, oni su obnovili članstvo i borili se za poboljšanje statusa Jugoslovenske sekcije u Međunarodnom društvu za savremenu muziku.
Legenda dokumenata:
1. Concerto di musica contemporanea jugoslava. Program koncerta jugoslovenske muzike u Pozorištu Kvirino (Rim), pod pokroviteljstvom dr Mladena Ivekovića, poslanika u Rimu, održan 28. 11. 1949. Solistkinja: Valerija Hejbalova, dirigent: Živojin Zdravković. (AJ-317-88-124)
2. U maju 1950. godine, devet jugoslovenskih umetnika učestvovalo je na Međunarodnom pevačkom konkursu u Vervjeu (Belgija): Valerija Hejbalova, Nada Putar, Tomislav Neralić, Jeronim Žunev, Ratimir Delorko, Miroslav Čangalović, Janez Lipušćel, Rudolf Francl i Vladimir Ruždjak. Svi su osvojili prve nagrade u svojim kategorijama. U završnici konkursa počasne nagrade dobili su Ruždjak, Lipovšek, Neralić i Putar, dok je Hejbalova dobila Veliku počasnu nagradu. L. Latinović, jugoslovenski poslanik u Briselu – Rodoljubu Čolakoviću, o organizovanim aktivnostima mladih jugoslovenskih pevača u Briselu povodom njihovog uspeha na konkrusu u Vervjeu. Brisel, 16. 6. 1950. [Segmenti dokumenta] (AJ-559-113-246)
3. Godišnji izveštaj za 1952. godinu. Savet za nauku i kulturu, Odeljenje za naučne i kulturne veze sa inostranstvom. Beograd, 1952. [Segmenti dokumenta] (AJ-317-86-120)
4. Program „Jugoslovenske muzičke nedelje” u Beču, od 18. do 25. 5. 1954. (AJ-559-113-247)
5. Izveštaj Dušana Radića, kompozitora, o Festivalu Međunarodnog društva za savremenu muziku, održanom u Stokholmu 1956. godine. Beograd, 25. 6. 1956. (AJ-559-114-248)