{"id":4306,"date":"2025-02-10T16:20:12","date_gmt":"2025-02-10T16:20:12","guid":{"rendered":"https:\/\/appmes.rs\/?page_id=4306"},"modified":"2025-02-14T12:32:48","modified_gmt":"2025-02-14T12:32:48","slug":"pano-3-3","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/pano-3-3\/","title":{"rendered":"OHRIDSKA LEGENDA IZ BITOMA I MOSKVE"},"content":{"rendered":"\n

OHRIDSKA LEGENDA<\/em> IZ BITOMA I MOSKVE<\/h3>\n\n\n\n

Balet Stevana Hristi\u0107a Ohridska legenda<\/em> predstavljen je u Isto\u010dnoj Evropi u inostranim produkcijama. Za postavku baleta u Bitomu u Poljskoj 1956, \u0160leska opera anga\u017eovala je koreografa Maksa Kirbosa, koji je Hristi\u0107ev balet postavio te iste godine u Rijeci (18. 2. 1956) i Skoplju (25. 5. 1956), kao i beogradske umetnike Sta\u0161u Belo\u017eanskog i Milicu Babi\u0107. Izvo\u0111enje su ostvarili solisti i orkestar \u0160leske opere. Na premijeri je dirigovao sam Hristi\u0107 (7. 7. 1956).

Moskovsko akademsko muzi\u010dko pozori\u0161te Stanislavskog i Nemirovi\u010da-Dan\u010denka postavilo je i premijerno izvelo Hristi\u0107ev balet oslanjaju\u0107i se na anga\u017eman sopstvenh umetnika (12. 4. 1958). Jedan od reditelja i koreografa, Vladimir Burgmajster, scenograf i kostimograf Aleksandar Lu\u0161in i dirigent Vladimir Edeljman, prethodno su posetili Jugoslaviju, s namerom da upoznaju tradicionalnu plesnu umetnost, muziku, obi\u010daje, no\u0161nju i ornamentiku jugoslovenskih naroda. Od kraja februara 1958, u Moskvi su boravili etnomuzikolog \u017divko Firfov, direktor Etnografskog muzeja u Skoplju, i Jon\u010de Kristovski, \u010dlan ansambla Tanec<\/em>, kao konsultanti u pripremi premijere. Komponuju\u0107i i jednu dodatnu sliku za izvo\u0111enje svog baleta u Moskvi, sam Hristi\u0107 boravio je u sovjetskoj prestonici od 21. marta, kako bi pratio probe i prisustvovao premijeri.<\/strong><\/p>\n\n\n\nngg_shortcode_0_placeholder\n\n\n\n

Legenda dokumenata:<\/p>\n\n\n\n

1. Komisija za kulturne veze sa inostranstvom \u2013 Ambasadi FNRJ u Var\u0161avi, povodom re\u0161avanja teku\u0107ih pitanja vezanih za kulturnu saradnju Jugoslavije i Poljske. Beograd, 31. 5. 1956. (AJ-559-109-242)
2. Postavka i izvo\u0111enje Ohridske legende <\/em>u \u0160leskoj operi u Bitomu (Poljska), premijera 7. 7. 1956. Reditelj i koreograf: Maks Kirbos k.g.; dirigent: Stevan Hristi\u0107 k. g.; scenograf: Sta\u0161a Belo\u017eanski k.g.; kostimograf: Milica Babi\u0107 k.g. Baletski solisti i orkestar \u0160leske opere.<\/p>\n\n\n\n

1. Afi\u0161a iz programa izvo\u0111enja Ohridske legende u Bitomu iz 1957. godine.
2-4. Scene iz Prvog \u010dina: Leokadia \u017djenko (Biljana) i Jer\u017ei Luka\u0161ik (Marko), fotografija s premijere.
5. Scena iz Drugog \u010dina, forografija s premijere.
6. Stevan Hristi\u0107 (u sredini) s baletskim ansamblom \u0160leske opere, posle jedne od proba za premijerno izvo\u0111enje. (Muzikolo\u0161ki institut SANU, Fond fotografija, F-186) <\/p>\n\n\n\n

3. Ivo Frol, sekretar Komisije za kulturne veze sa inostranstvom \u2013 Savetu za prosvetu i kulturu NR Makedonije, o postavljanju Ohridske legende u Moskvi. (AJ 559-128-273)
4. Postavka i izvo\u0111enje Ohridske legende u Moskovskom akademskom muzi\u010dkom pozori\u0161tu Stanislavskog i Nemirovi\u010da-Dan\u010denka, premijera 12. 4. 1958. Reditelji i koreografi: Vladimir Burmajster, Nina Gri\u0161ina i Aleksej \u010ci\u010dinadze; dirigent: Vladimir Adoljfovi\u010d Edeljman; scenograf i kostimograf: Aleksandar Lu\u0161in. Solisti: Mira Redina (Biljana); Vladimir \u010cigrjev (Marko); Eleonora Vlasova (Biserka); Aleksandar Klajn (sultan); J. Kuznjecov (glavni jani\u010dar); A. Krupenjina (Rumunka); Valentina Jermilova; V. Jaroslavcev.
1\u20137. Fotografije s premijere. (Muzikolo\u0161ki institut SANU, Fond fotografija, F-280)
5. \u201ePoezija je prisutna u muzici pro\u017eetoj intonacijama narodnih pesama, koju je napisao akademik Stevan Hristi\u0107, a za zaplet libreta poslu\u017eila je \u010duvena narodna bajka. Scenografija i plesovi u novoj predstavi veoma su poeti\u010dni. (\u2026) Istaknuta strana predstave je (\u2026) realna osnova narodne fantazije. Zato dobro\u0107udne, zemaljske, obdarene \u017eivim ljudskih ose\u0107anjima, rusalke uop\u0161te ne li\u010de na apstraktno-sablasne senke iz starih baleta. (\u2026) Baletsku produkciju odlikuje stilsko jedinstvo. (\u2026) U postavci su ravnopravni koreografska klasika i narodni plesovi. Postavka jugoslovenskog baleta na moskovskoj sceni predstavlja razvoj kulturne saradnje izme\u0111u SSSR-a i Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Ona je, tako\u0111e, svedo\u010danstvo \u0161irine stvarala\u010dkih interesovanja radnika u sovjetskoj koreografskoj umetnosti. Sve to predstavu Ohridska legenda \u010dini zna\u010dajnim doga\u0111ajem u kulturnom \u017eivotu prestonice.\u201d (\u041c\u0430\u0439\u044f \u041f\u043b\u0438\u0441\u0435\u0446\u043a\u0430\u044f, \u201e\u042e\u0433\u043e\u0441\u043b\u0430\u0432\u0441\u043a\u0438\u0439 \u0431\u0430\u043b\u0435\u0442 \u043d\u0430 \u043c\u043e\u0441\u043a\u043e\u0432\u0441\u043a\u043e\u0439 \u0441\u0446\u0435\u043d\u0435. \u041e\u0445\u0440\u0438\u0434\u0441\u043a\u0430\u044f \u043b\u0435\u0433\u0435\u043d\u0434\u0430\u201d. \u0412\u0435\u0447\u0435\u0440\u043d\u044f\u044f \u041c\u043e\u0441\u043a\u0432\u0430, 15. 04. 1958.)<\/p>\n\n\n\n

    <\/ol>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    OHRIDSKA LEGENDA IZ BITOMA I MOSKVE Balet Stevana Hristi\u0107a Ohridska legenda predstavljen je u Isto\u010dnoj Evropi u inostranim produkcijama. Za postavku baleta u Bitomu u Poljskoj 1956, \u0160leska opera anga\u017eovala je koreografa Maksa Kirbosa, koji je Hristi\u0107ev balet postavio te iste godine u Rijeci (18. 2. 1956) i Skoplju (25. 5. 1956), kao i beogradske […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-4306","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4306"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4306\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5287,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4306\/revisions\/5287"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}