{"id":4235,"date":"2025-02-10T15:40:32","date_gmt":"2025-02-10T15:40:32","guid":{"rendered":"https:\/\/appmes.rs\/?page_id=4235"},"modified":"2025-02-14T13:21:40","modified_gmt":"2025-02-14T13:21:40","slug":"pano-2-2","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/pano-2-2\/","title":{"rendered":"FOLKLORNA DIPLOMATIJA"},"content":{"rendered":"\n<h2 class=\"wp-block-heading has-luminous-vivid-amber-background-color has-background\">FOLKLORNA DIPLOMATIJA<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"has-background\" style=\"background-color:#fcb9002e\"><strong>Scensko prikazivanje tradicionalnog narodnog plesa i muzike u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji razvijalo se kroz aktivnosti profesionalnih folklornih ansambala i gradskih i seoskih kulturno-umetni\u010dkih dru\u0161tava (KUD). Godine 1948. osnovani su Dr\u017eavni ansambl narodnih igara NR Srbije (kasnije nazvan <em>Kolo<\/em>) i Ansambl narodnih plesova i pjesama NR Hrvatske (<em>Lado<\/em>), a 1949. Dr\u017eaven ansambl za narodni igri i pesni na NR Makedonija (<em>Tanec<\/em>). Ova tri ansambla i nekoliko amaterskih sastava zapo\u010deli su 1950. godine seriju gostovanja u inostranstvu. <br><br> Koreografski tretman tradicionalnih plesova i koncipiranje programa nastupa ansambala bili su sna\u017eno povezani s kulturnom politikom dr\u017eave. Na sceni su predstavljani plesovi i muzika iz svih jugoslovenskih republika, uklju\u010duju\u0107i i primere tradicije nacionalnih manjina. Repertoari su tako bili uskla\u0111eni sa zvani\u010dnom ideologijom bratstva i jedinstva i proklamovanjem poruka o jugoslovenskoj federaciji kao zajednici ravnopravnih naroda u kojoj je nacionalno pitanje trajno re\u0161eno. <br><br> Scensko predstavljanje folklora u inostranstvu trebalo je da promovi\u0161e stvarala\u010dke potencijale utkane u narodnu tradiciju Jugoslovena i da uti\u010de na formiranje pozitivne slike o novoj, socijalisti\u010dkoj dr\u017eavi. Stoga su folklorni ansambli \u010dinili posebno va\u017ean segment kulturne diplomatije u prvim godinama okretanja Zapadu. <br><br> Ansambli su isprva putovali u kombinovanom sastavu, ali su ih uspesi ohrabrili na preduzimanje zasebnih gostovanja. Posebno mesto na mapi prvih inostranih predstavljanja pripadalo je vel\u0161kom festivalu u Langolenu (<em>Llangollen International Musical Eisteddfod<\/em>), na kojem su predstavnici Jugoslavije osvajali nagrade godinama zaredom, izazivali odu\u0161evljenje publike, dobijali pozitivne kritike u inostranoj \u0161tampi, ali i pozive na nova gostovanja i turneje.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\nngg_shortcode_0_placeholder\n\n\n\n<p>Legenda dokumenata:<\/p>\n\n\n\n<p>1. Pregled gostovanja folklornih i umetni\u010dkih ansambala u inostranstvu u periodu 1950\u20131952. Beograd, 25. 8. 1952. (AJ-317-89-127) <br> 2. <em>Ensemble des danses populaires Yougoslaves.<\/em> Zajedni\u010dki prospekt Ansambla narodnih pjesama i plesova NR Hrvatske <em>(Lado<\/em>), Ansambla narodnih igara NR Srbije (Kolo) i plesne grupe iz Lazaropolja, oko 1950. (AJ-317-89-127)<br> 3. Deo \u010dlanova Ansambla <em>Kolo<\/em> koji su gostovali u Langolenu 1951. godine. U sredini: Olga Skovran, koreografkinja i direktorka Kola koje je u kategoriji folklornih plesova osvojilo prvu nagradu; prvi red, druga zdesna: Jelica Keler, pobednica u kategoriji solisti\u010dkog izvo\u0111enja narodnih pesama; drugi red, tre\u0107i zdesna: Rade Milosavljevi\u0107, pobednik u kategoriji solista na tradicionalnim instrumentima. (Arhiva Ansambla <em>Kolo<\/em>)<br> 4. \u201eYugoslav Dancers Win First Prize at Eisteddfod\u201d. <em>The Manchester Guardian<\/em>, 5. 7. 1951. (Arhiva Ansambla Kolo, knj. 25 \u201eEngleska 1951\u201c, br. II\/4.) <br> 5. Izve\u0161taj Slobodana Ze\u010devi\u0107a o putovanju kombinovane folklorne grupe iz NR Srbije u Langolen i London, 1952. (AJ-559-122-259)<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-background\" style=\"background-color:#fcb9002e\"><strong>Dr\u017eavni folklorni ansambli brzo su postali prepoznatljiv i tra\u017een segment jugoslovenske kulture u gradovima zapadne Evrope, \u0161to je omogu\u0107ilo njihova gostovanja na komercijalnoj osnovi. Zato je Savezna komisija za kulturne veze sa inostranstvom umanjila finansijsku pomo\u0107, dotiraju\u0107i samo ona putovanja koja su imala poseban politi\u010dki zna\u010daj.&nbsp; <br><br> Me\u0111u dr\u017eavnim ansamblima nastajale su nesuglasice kao posledica me\u0111unarodnih uspeha. Konkurentnost inostranih menad\u017eera, na\u010dini poslovanja Jugokoncerta i izostanak pomo\u0107i dr\u017eavnih organa povremeno su izazivali njihovo nezadovoljstvo i ose\u0107anje zapostavljenosti u odnosu na druge ansamble.<\/strong><\/p>\n\n\n\nngg_shortcode_1_placeholder\n\n\n\n<p>Legenda dokumenata:<\/p>\n\n\n\n<p>1. Spisak \u010dlanova Ansambla <em>Kolo<\/em> koji putuju u Veliku Britaniju, Belgiju i Holandiju. Beograd, 15. 8. 1951. (AJ-317-89-127)<br> 2. Igra \u201e\u010ca\u010dak\u201c Ansambla <em>Kolo<\/em> ispred palate u Versaju. Fotografija snimljena tokom gostovanja u Parizu, 1952. (Arhiva Ansambla <em>Kolo<\/em>)<br> 3. Turneja Ansambla <em>Lado<\/em> ostvarena je posredstvom predstavnika jugoslovenskog Poslanstva u Stokholmu, udru\u017eenja \u0160vedska\u2013Jugoslavija i sindikalne koncertne agencije RESO-Aftondiningen, koja je preuzela organizovanje i sprovo\u0111enje \u010ditavog gostovanja. Program koncerta Ansambla<em> Lado<\/em> u Stokholmu (Skansen) i programska bro\u0161ura za turneju po \u0160vedskoj (Upsala, Lundu, Nor\u010deping, Kalmar, Geteborg), 27.10. 1952. (AJ-317-89-127)<br> 4. Neposredno posle uspe\u0161nog nastupa na folklornom festivalu u San Remu, Ansambl <em>Tanec<\/em> u\u010destvovao je i na \u201eFestivalu ce\u0107a\u201d u ovom gradu, predstavljaju\u0107i Jugoslaviju. Festivalska povorka obuhvatala je predstavnike iz \u010detrnaest evropskih zemalja. Ansambl <em>Tanec <\/em>na \u201eFestivalu cve\u0107a\u201d u San Remu, januar 1965.(AJ-112f-15493-1; AJ-112f-15493-2) <br> 5. Lado: Postupci koji se \u201etuma\u010de [kao] \u0161ovinisti\u010dki, (\u2026) izraz [su] sitnih interesa.\u201c Odnosi zbora \u201eLado\u201c prema ostalim ansamblima i \u201eJugokoncertu\u201c. \u017dalba Iva Kirigina, direktora Lada, na zapostavljanje hrvatskog dr\u017eavnog ansambla u korist srpskog i makedonskog. Zagreb, 14. 3. 1956. [Segmenti dokumenta](AJ-559-126-267)<br> 6. Kolo: \u201eProteklih sedam godina nije [se] vodilo ra\u010duna o najkvalitetnijem (\u2026) ansamblu narodnih igara (\u2026)\u201c. \u017dalba predsednika <em>Kola <\/em>Branka Beki\u0107a na materijalnu i moralnu nebrigu dr\u017eave prema ansamblu. Beograd, 27. 6. 1966. (AJ-559-125-266)<br>  7. Komisija: Dr\u017eava poma\u017ee tamo \u201egde to politi\u010dke potrebe nala\u017eu.\u201c Odgovor Komisije za kulturne veze sa inostranstvom na \u017ealbu <em>Kola<\/em>. Beograd, 29. 9. 1966. [Segmenti dokumenta] (AJ-559-125-266)<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-background\" style=\"background-color:#fcb9002e\"><strong>Gostovanje amaterskih folklornih ansambala \u010desto se odvijalo u saradnji s inostranim ili me\u0111unarodnim omladinskim, sindikalnim i sli\u010dnim organizacijama i udru\u017eenjima, uz informisanost i povremenu pomo\u0107 Savezne komisije i jugoslovenskih diplomatskih predstavnika. Ipak, mnogi amaterski ansambli bili su spremni na putovanja po bilo koju cenu. To je izazivalo negativne reakcije diplomata i Komisije, koji su smatrali da nekvalitetni programi amatera ugro\u017eavaju umetni\u010dku reputaciju Jugoslavije izgra\u0111enu zahvaljuju\u0107i dr\u017eavnim ansamblima. Kritikovali su i gostovanja preduzeta bez njihovog znanja, primere neadekvatnog uklju\u010divanja muzike u turisti\u010dko-reklamne svrhe, te postupke nesavesnih menad\u017eera koji su amaterske grupe predstavljali kao jugoslovenske reprezentativne umetni\u010dke ansamble. Me\u0111utim, uprkos nastojanjima da se putovanja amatera reguli\u0161u i stave pod odre\u0111enu kontrolu, nije bilo mogu\u0107e odupreti se tr\u017ei\u0161nim zakonitostima Zapada.<\/strong><\/p>\n\n\n\nngg_shortcode_2_placeholder\n\n\n\n<p>Legenda dokumenata:<\/p>\n\n\n\n<p>1. Gostuju\u0107i u bavarskom gradi\u0107u Obersdorf i Minhenu, folklorna grupa OKUD-a <em>Ivo Lola Ribar <\/em>bila je uklju\u010dena i u prosvetno-propagandno delovanje u ovim mestima, koje su organizovali i koordinisali predstavnici jugoslovenskog Konzulata. Izve\u0161taj konzula Predraga Grabovca o poseti OKUD-a <em>Ivo Lola Ribar <\/em>iz Beograda Obersdorfu u junu 1961. (AJ-559-126-270)<br> 2. OKUD <em>Ivo Lola Ribar<\/em> iz Beograda u Obersdorfu, SR Nema\u010dka. Fotografija sa sve\u010danog defilea, jun 1961. (AJ-559-126-270)<br> 3. Milan Risti\u0107, jugoslovenski poslanik u Holandiji \u2013 Komisiji za kulturne veze sa inostranstvom, o problemima gostovanja amaterskih ansambala, 22. 3. 1954. [Segmenti dokumenta] (AJ-559-109-241)<br> 4. DSIP, Odeljenje za \u0161tampu \u2013 Komisiji za kulturne veze sa inostranstvom, o gostovanju KUD-a <em>Jedinstvo <\/em>iz Splita u Briselu 1958. Beograd, 22. 4. 1959. (AJ-559-109-241)<br> 5. DSIP, Konzularno odeljenje \u2013 Komisiji za kulturne veze sa inostranstvom, o gostovanju KUD-a <em>Proleter <\/em>iz Sarajeva. Beograd, 24. 8. 1961. (AJ-559-109-241)<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>FOLKLORNA DIPLOMATIJA Scensko prikazivanje tradicionalnog narodnog plesa i muzike u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji razvijalo se kroz aktivnosti profesionalnih folklornih ansambala i gradskih i seoskih kulturno-umetni\u010dkih dru\u0161tava (KUD). Godine 1948. osnovani su Dr\u017eavni ansambl narodnih igara NR Srbije (kasnije nazvan Kolo) i Ansambl narodnih plesova i pjesama NR Hrvatske (Lado), a 1949. Dr\u017eaven ansambl za narodni igri [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-4235","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4235","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4235"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4235\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5314,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4235\/revisions\/5314"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4235"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}