{"id":4216,"date":"2025-02-10T14:46:51","date_gmt":"2025-02-10T14:46:51","guid":{"rendered":"https:\/\/appmes.rs\/?page_id=4216"},"modified":"2025-02-14T11:42:38","modified_gmt":"2025-02-14T11:42:38","slug":"pano-1-1","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/pano-1-1\/","title":{"rendered":"U ORBITI SSSR-A I \u201eNARODNIH DEMOKRATIJA\u201d (1945\u20131949)"},"content":{"rendered":"\n<h3 class=\"wp-block-heading has-luminous-vivid-amber-background-color has-background\"><strong>MUZI\u010cKA DIPLOMATIJA OD 1945. DO 1949. GODINE<\/strong> <\/h3>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left has-background\" style=\"background-color:#fcb9002e\"><br><strong>Kulturna politika Jugoslavije formirana po zavr\u0161etku Drugog svetskog rata stajala je na temeljima ideologije marksizma-lenjinizma, revolucionarnog rata i oslobodila\u010dkih tradicija jugoslovenskih naroda u daljoj pro\u0161losti. Njen prevashodni zadatak bio je da se izbori s neprosve\u0107eno\u0161\u0107u \u0161irokih slojeva jugoslovenskog dru\u0161tva, jer izgradnja socijalizma, jednog tehnolo\u0161ki naprednog, a pravednog dru\u0161tveno-ekonomskog sistema, nije bila mogu\u0107a ako su graditelji neobrazovani. Na spoljnopoliti\u010dkom planu, kultura se nalazila u funkciji predstavljanja Jugoslavije kao dr\u017eave koja je izvojevala revoluciju sopstvenim snagama, koja nepokolebljivo i najdoslednije sprovodi sovjetski model izgradnje socijalizma, ali istovremeno vodi samostalnu spoljnu politiku, u skladu sa sopstvenim interesima. Muzi\u010dka diplomatija, kao i svi drugi oblici kulturne saradnje Jugoslavije, bila je okrenuta zemljama \u201enarodne demokratije\u201d i SSSR-u sve do objavljivanja Rezolucije Informbiroa, juna 1948. godine. Tada je taj kratki period posleratne saradnje naglo prekinut. Odba\u010dena i ugro\u017eena od doju\u010dera\u0161njih saveznika, posmatrana s nepoverenjem od Zapada, Jugoslavija se na\u0161la se u izolaciji. No, oko godinu i po dana kasnije, SAD su joj pru\u017eile ruku saradnje u nastojanju da \u201enaprsli monolit\u201d zemalja koje grade socijalizam potpuno razbiju. To je bio prelomni trenutak okretanja Jugoslavije jednom novom pravcu kulturne i muzi\u010dke diplomatije okrenute Zapadu. <br><br> Kulturna saradnja Jugoslavije u periodu od 1945. do 1948. godine odvijala se u su\u017eenom krugu zemalja \u201enarodne demokratije\u201d i SSSR-a. Prevodi sovjetske nau\u010dne i stru\u010dne literature, kao i beletristike, potpuno su potisnuli ostale prevode; dela sovjetskih likovnih umetnika izlagana su u vode\u0107im galerijama Jugoslavije; koncerti sovjetskih muzi\u010dara u jugoslovenskim muzi\u010dkim centrima preovla\u0111ivali su u odnosu na druga muzi\u010dka gostovanja iz inostranstva. To su bili oblici sovjetske \u201emeke mo\u0107i\u201d prema Jugoslaviji. Istovremeno, jugoslovenski muzi\u010dari i ansambli gostovali su prevashodno u zemljama \u201enarodne demokratije\u201c. <br><br> Kulturna saradnja Jugoslavije u periodu od 1945. do 1948. godine odvijala se u su\u017eenom krugu zemalja \u201enarodne demokratije\u201d i SSSR-a. Prevodi sovjetske nau\u010dne i stru\u010dne literature, kao i beletristike, potpuno su potisnuli ostale prevode; dela sovjetskih likovnih umetnika izlagana su u vode\u0107im galerijama Jugoslavije; koncerti sovjetskih muzi\u010dara u jugoslovenskim muzi\u010dkim centrima preovla\u0111ivali su u odnosu na druga muzi\u010dka gostovanja iz inostranstva. To su bili oblici sovjetske \u201emeke mo\u0107i\u201d prema Jugoslaviji. Istovremeno, jugoslovenski muzi\u010dari i ansambli gostovali su prevashodno u zemljama \u201enarodne demokratije\u201c. <\/strong><br><br> <strong>Najdinami\u010dnija saradnja odvijala se s \u010cehoslova\u010dkom i Albanijom. Jugoslavija i \u010cehoslova\u010dka razmenjivale su gostovanja solista i ansambala jo\u0161 u periodu izme\u0111u dva svetska rata. Brojni jugoslovenski muzi\u010dari \u0161kolovali su se u Pragu, pa je tradicija saradnje lako nastavljena i posle 1945. godine. S druge strane, slu\u010daj odnosa s Albanijom bio je specifi\u010dan, jer je KPJ organizaciono i logisti\u010dki pomogla KP Albanije i njenu revoluciju u sklopu borbe protiv okupatora. Pod vidom pomo\u0107i razvoju \u201ebratske\u201d Albanije, socijalisti\u010dka Jugoslavija te\u017eila je uspostavljanju neke vrste protektorata nad ovom zemljom u periodu od 1945. do 1948. godine, sli\u010dno sovjetskim nastojanjima prema Jugoslaviji. \u201eMeka mo\u0107\u201d ogledala se u slanju stru\u010dnjaka svih profila u Albaniju, te \u0161kolovanju albanskih kadrova u Jugoslaviji. Pojedini profesionalni muzi\u010dari bili su poslati u Tiranu kako bi tamo uspostavili i razvili muzi\u010dko \u0161kolstvo, horove i orkestre. I manjak muzi\u010dkih instrumenata u ovoj zemlji bio je nadokna\u0111ivan zalihama iz Jugoslavije. <br><\/strong><br><\/p>\n\n\n\nngg_shortcode_0_placeholder\n\n\n\n<p>Legenda dokumenata:<\/p>\n\n\n\n<p>1. Oton Berkopec, ata\u0161e za kulturu Ambasade FNRJ u \u010cehoslova\u010dkoj, o koncertima dua Antonio Janigro \u2013 Ivo Ma\u010dek u Bratislavi, Brnu i Pragu, 1947. godine. Prag, 28. 3. 1947. (AJ-314-3-9) <br>2. Vlado Ma\u0111ari\u0107, sekretar Komiteta za kulturu i umetnost pri Vladi FNRJ \u2013 Ambasadi FNRJ u Pragu, obave\u0161tenje o u\u010de\u0161\u0107u predstavnika FNRJ na Me\u0111unarodnom festivalu Pra\u0161ko prole\u0107e. 19. 4. 1948. (AJ-314-18-73)&nbsp;<br>3. \u201eTreba nam da dobijemo jasnu sliku [&#8230;] tako da bi[smo] znali gde je potrebna pomo\u0107 [&#8230;] na\u0161e zemlje u borbi me\u0111u naprednim i reakcionarnim snagama u muzi\u010dkom \u017eivotu.\u201c Mi\u0161ljenje Komiteta za kulturu i umetnost pri Vladi FNRJ, o va\u017enosti u\u010de\u0161\u0107a jugoslovenskih predstavnika na Me\u0111unarodnom festivalu Pra\u0161ko prole\u0107e i II me\u0111unarodnom kongresu kompozitora i muzi\u010dkih kriti\u010dara, 1948. godine, Beograd,1948. (AJ-314-18-73)<br> 4. Milenko \u017divkovi\u0107, predsednik Udru\u017eenja kompozitora Srbije \u2013 Komitetu za kulturu i umetnost pri Vladi FNRJ, obave\u0161tenje o tome koji su \u010dlanovi Udru\u017eenja dobili poziv Sindikata \u010de\u0161kih kompozitora za u\u010de\u0161\u0107e na II me\u0111unarodnom kongresu kompozitora i muzi\u010dkih kriti\u010dara, koji se odr\u017eava od 20. do 29. 5. 1948. Beograd, 12. 3. 1948, (AJ-314-18-73)<br> 5. V. Krulj, ispred Ministarstva inostranih poslova FNRJ \u2013 Komitetu za kulturu i umetnosti pri Vladi FNRJ, o potrebi slanja deset \u0161kolovanih muzi\u010dara u Albaniju, koji bi predavali na Umetni\u010dkom liceju u Tirani i \u010dinili temelj budu\u0107eg Dr\u017eavnog orkestra. Beograd, 14. 11. 1946. (AJ-314-4-15)<br> 6. Bojan Adami\u010d, kompozitor i dirigent \u2013 Me\u0161i Selimovi\u0107u, izve\u0161taj o te\u0161ko\u0107ama rada u Orkestru Radio Tirane i lo\u0161em stanju muzi\u010dke kulture u Albaniji. Tirana 23. 5. 1947. (AJ-314-4-15)<br> 7. Spisak poru\u010denih i delimi\u010dno isporu\u010denih muzi\u010dkih instrumenata za potrebe NR Albanije. Glavni muzi\u010dki magazin u Novom Sadu, 10. 11. 1947. (AJ-314-4-15)<br> 8. \u201eNa sre\u0107u imao sam uza se revolver sa \u0107orcima &#8216;EM-GE&#8217; pa mi je uspelo da ih oteram pucnjavom.\u201c \u2013 O koncertu s neusagla\u0161enim orkestrom, solisti\u010dkom nastupu u praznoj sali zbog strahovite me\u0107ave, zlonamernim kritikama i napadu razbojnika. Izve\u0161taj violon\u010deliste Mirka Dornera o turneji u Rumuniji, od 14. do 27. 2. 1947. godine. (AJ-314-3-13)<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>MUZI\u010cKA DIPLOMATIJA OD 1945. DO 1949. GODINE Kulturna politika Jugoslavije formirana po zavr\u0161etku Drugog svetskog rata stajala je na temeljima ideologije marksizma-lenjinizma, revolucionarnog rata i oslobodila\u010dkih tradicija jugoslovenskih naroda u daljoj pro\u0161losti. Njen prevashodni zadatak bio je da se izbori s neprosve\u0107eno\u0161\u0107u \u0161irokih slojeva jugoslovenskog dru\u0161tva, jer izgradnja socijalizma, jednog tehnolo\u0161ki naprednog, a pravednog dru\u0161tveno-ekonomskog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"class_list":["post-4216","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4216"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4216\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5271,"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/4216\/revisions\/5271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/appmes.rs\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}